|
Naseljenost ovih
prostora seže u daleku prapovijest, najstariji stanovnik bio je lovac,
pastir i ribar. U željezno doba područje naseljavat ilirsko pleme
Dalmata, koji su u unutrašnjosti ostavili brojne gradine. Zatim dolazi
do Grčkih osvajanja, poslije dolaze Rimljani koji osnivaju svoju
provinciju Dalmaciju.
Prvi pronađeni tragovi ljudskog života u Župi je kameni jezičasti klin
nađen kod mjesta Dubac, koji se danas čuva u dubrovačkom muzeju. O
prisutnosti ljudske civilizacije ovih prostora svjedoče i
prethistorijske gomile – tumulusi, grobnica s jednim i više grobova.
U 4. stoljeću
prije Krista ovdje dolaze Ilirska plemena Andrijejci, poslije njih već
navedeni Grci i Rimljani. O prisutnosti Rimljana svjedoče i kameni
spomenici na Spilanu iznad Plata i na Gracu Velikom.
U Mlinima su otkriveni ulomci mramornih ploča i rimski novac. Poslije
propasti Rimskog carstva, Župom vladaju istočni Goti, a od 537. godine
Bizant.
Početkom 7. stoljeća prostor nastanjuju Hrvati što potvrđuju,
starokršćanski spomenici kulture. U srednjem vijeku naselja općine
svoju povijest pišu zajedno s poviješću Dubrovačke Republike.
Župa dubrovačka pripadala je dubrovačkom teritoriju zvanom Astareja. U
srednjem vijeku se još zvala i Brenum, pa Žrnovnica, da bi na kraju
bila prepoznatljiva kao Župa Dubrovačka. Njene sjeverne granice prema
zaleđu utvrđene su 1366. godine. U sastavu je Općine Dubrovnik – Grada
Dubrovnika sve do 1997. godine kad postaje zasebna općina.
|
 |
|
Od mnogobrojnih crkava na području Općine izdvajamo
četiri župne crkve.
 |
 |
Crkva
Sv. Marije Mandaljene u Mandaljeni
Crkvu Sv. Marije Mandaljene u Mandaljeni koja je prva župna crkva za
cijelu Župu dubrovačku. Ista se prvi put spominje 1285. godine. Od nje
su se odvojile u zasebne Župe Mlini 1449., Brgat 1860. i Postranje
1956. godine.
|
| |
|
|
 |
 |
Crkva Sv. Ilara u
Mlinima
Crkva Sv. Ilara u Mlinima koja je mnogo starija nego dokumenti kažu o
njoj, a prvi put se službeno spominje 1272. godine.
|
|
|
|
 |
 |
Crkva Sv. Ane na
Gornjem Brgatu
Treća Župna crkva je crkva Sv. Ane na Gornjem Brgatu koja se
put spominje 1366. godine i to kao crkva Sv. Petre i u čijoj je
neposrednoj blizini 1914. godine izgrađena nova crkva Sv. Ana.
|
|
|
|
 |
 |
Crkva Velike Gospe
u Postranju
Crkva Velike Gospe u
Postranju je četvrta Župna crkva i koja je od davnine postojala kao
crkva manjih dimenzija, a lokalitet se zvao Sopolčica. Prvi put se u
dokumentima spominje 1296. godine.
|
|
|
|
|

|

|
Crkva Gospe od
obrane na Dubcu
Osim ovih četiriju
župnih crkava veoma važno mjesto zauzima i crkva Gospe od obrane na
Dubcu koju je Općina župa dubrovačka uzela za svoju nebesku zaštitnicu.
Sagrađena je kao zavjetna crkva početkom 19. stoljeća, više puta rušena
i premiještana da bi na sadašnje mjesto bila postavljena 1966. godine,
a obnova nakon Domovinskog rata bila završena 2006. godine.
|
| |
Znamenite osobe i obitelji:
Ivan Krizostom Klešković (1703 - 1796), franjevac i vjerski pisac,
Zavrelje,
Vicko (Vice) Miloslavić (1806 - 1882) kapetan i brodovlasnik Čibača,
Vlaho Miloslavić (1811 - 1872) pomorski kapetan, zapovjednik trgovačkih
jedrenjaka Srebreno,
Vicenco (Vice) Kelez (1834 - 1895) franjevac – misionar, prevoditelj i
pisac
Martinovići Postranje, Bruno Bulić (1903 - 1990) slikar, Zavrelje
dr. Josip Lučić (1924 - 1994) povjesničar, Čelopeci,
prof. dr. Petar Kulišić (1940 - 1995) nuklearni fizičar,
Čibača, obitelj Vlaha Podić, istaknuti pomorski djelatnici i brodovi od
1835. do 1895. godine.
Obitelj Ivo Račić, pomorci, brodari, dobrotvori od 1845 do 1918. godine.
MALI
LEKSIKON
ŽUPE DUBROVAČKE
|